Bačka Topola brine o „Pilakovoj dolini“

Opština Bačka Topola uskoro bi trebalo da dobije svoje prvo zaštićeno prirodno dobro- takozvanu Pilakovu dolinu koja se nalazi u okolini Krivaje.

pilakova-dolina_660x330
FOTO: RTV

Tim povodom, Udruženje, „Eko vest“ koje okuplja novinare i novinarke koji izveštavaju o životnoj sredini juče su obišli Bačku Topolu, Bajšu, Krivaju i na terenu se upoznali sa predivnom florom i faunom vojvođanske stepe. Domaćini su bili članovi i aktivisti Ekološkog društva „Arkus“, zajedno sa kolegom Čongorom Mikloš.

Master biološkinja i ekološka aktivistkinja Edita Suturović objasnila je značaj livadsko pašnjačke vegetacije.

„Zbog svojih prirodnih vrednosti i kvaliteta Pilakova dolina je predložena da bude stavljena pod zaštitu, tu je i vlažnija vegetacija. Problem je što se iznad ove udoline nalaze oranice i malo koji poljoprivrednik bi da se odrekne bilo kog svog dela zemljišta. Opština koje Bačke Topole obuhvata su oko 90 odsto oranice i poljoprivredno zemljište i malo je ostataka ovakvih izvornih staništa, izvornih ekosistema kakvi su nekada bili. Ovde lepo može da se vidi, iza su oranice, a u obradi zemljišta upotrebljavaju se pesticide i sve to utiče na degradaciju ovih prirodnih staništa. Korovske biljke su sve otpornije na pesticide i bukvalno sa oranica korovska vegetacija se povlai ka ovim livadama i pašnjacima i bukvalno korovske biljke istiskuju izvorne i autohtone vrste, koje mi želimo da zaštitimo. Same biljke koje su izvorne na ovim livadama su osetljive na pesticide i veoma lako ih je istisnuti. Nastojimo da se to speči i zaustavi“, objasnila je aktivistkinja Edita Suturović.

Pored retkih biljnih vrsta, ovo područje je poznato i po izuzetnom retkim vrstama paukova. Natalija Mihajlović Pece, master biološkinja objašnjava da je magistrirala na temu paukova u ovim područjima lesnih dolina.

bačkotopolsko-jezero-jpg,-pilakova-dolina_660x330
FOTO: RTV

„Bilo je zanimljivo istraživati ovo područje lesnih dolina zato što su jedinstvene u državi. U Mađarskoj ih ima malo više i drugačijeg su sastava, zato što ove lesne doline nisu čist les, nego i doline vodenih tokova, kao što je reka Krivaja. S tim imamo idelove vlažnih livada i zbog toga je fauna i flora malo bogatija nego što je to u ovakvim lesnim dolinama u Mađarskoj gde je skroz suv teren. Tako da ovde možemo naći dosta vrsta biljaka koje se nalaze na crvenoj listi flore Srbije, svi vodozemci i gmizavci, kao i sisari su zaštićeni. Ono što je najmanje istraženo je fauna isnesekata, odnosno ovih paukova i mehušaca, jer se ovim temamam malo ljudi bavi izučavanjem paukova. Ima oko 200 vrsta paukova i veći deo je u Evropi zaštićen, ali kod nas nisu jer nema dovoljno podataka i istraživanja na ovu temu“, istakla je Natalija Mihajlović Pece.

Inače, Pilakova dolina je jedna od najvećih lesnih dolina pored Krivaje i najsuvlja.

Grupu novinara primio je predsednik Opštine Bačka Topola Gabor Kišlider koji je istakao da u poslednje vreme sve više poklanjaju pažnji zaštiti životne sredine. Polako se rešavaju ekološki problem, poput otpadnih voda, zagađenja Krivaje i zaštita dela Pilakove doline.

Obilazak Bačke Topole, Bajše i Krivaje deo je projekta koji je podržao Pokrajinski sekreterijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.

AUTOR: Sandra Iršević

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *